STRUKTURA ISLAMSKE ZAJEDNICE
STRUKTURA ISLAMSKE ZAJEDNICE
Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini tokom svoga historijskog razvoja imala je različite forme i oblike organiziranja i ustrojstva. Također, provođenjem brojnih reorganizacija te su strukture mijenjane ili su poprimale drugačije oblike, ponekad su neke ukidane i formirane nove. Međutim, neke od njih preživjele su sve ove promjene i čine već tradicionalni okvir i formu ustrojstva Islamske zajednice. Pojedine strukture su složene i u sebi sadrže više organizacionih cjelina i jedinica. Ovdje ćemo u temeljnim naznakama prikazati današnje ustrojstvo i organizaciju Islamske zajednice. Krenut ćemo od najnižih organizacionih jedinica Islamske zajednice.
Islamska zajednica u Bosni i Hercegovina sastavljena je od sljedećih organizacionih jedinica i cjelina:
- džemat,
- medžlis,
- muftija,
- Rijaset,
- reisu-l-ulema,
- Sabor islamske zajednice,
- Ustavni sud Islamske zajednice.
Džemat
Džemat već tradicionalno u strukturi Islamske zajednice predstavlja temeljnu, osnovnu i najmanju organizacionu jedinicu. Kroz džemat muslimani ostvaruju osnovna vjerska prava, obaveze i provode različite aktivnosti. Džemat u pravilu sačinjava skupina od najmanje 100 muslimanskih domaćinstava, koja žive na jednom području i koja su međusobno povezana u izvršavanju zajedničkih islamskih dužnosti. Prema aktima Islamske zajednice nije određena gornja granica domaćinstava u jednom džematu, međutim, unutar Islamske zajednice intencija je da džemati ne budu preglomazni i da zbog svoje veličine, brojnosti ili razuđenog geografskog položaja ne bude onemogućeno kvalitetno i uspješno funkcioniranje i rad imama. Uglavnom svaki džemat ima džamiju, mesdžid ili predviđeni prostor za obavljanje namaza i vršenje drugih vjerskih aktivnosti. Također, u pravilu, u jednom džematu je zaposlen jedan imam koji predvodi vjerske aktivnosti, brine se o odgoju i vjerskom poučavanju svojih džematlija, posebno održavanju vjerske pouke za djecu i mlađe naraštaje. Džematski imam obavlja džuma namaze, klanja bajrame, predvodi džemat prilikom obavljanja ostalih dnevnih namaza, brine se o održavanju vjerskih svečanosti, a, prema odlukama Islamske zajednice, vjerska pouka i rad sa djecom spadaju u temeljne aktivnosti svakog džematskog imama. Također, kontakti i susreti sa džematlijama, praćenje aktuelne problematike na području džemata i staranje o izvršavanju islamskih propisa i dužnosti, tumačenje vjerskih stavova i pitanja spada u djelokrug rada i aktivnosti imama. Veliki broj džemata u Bosni i Hercegovini imaju imamske stanove i kuće i imami tokom službovanja u dotičnom džematu koriste te stanove.
Odluku o formiranju džemata, preustroju postojećih ili pripajanju drugom džematu donosi Rijaset Islamske zajednice na prijedlog muftije koji pokriva to područje i uz konsultacije sa članovima dotičnog džemata. Svaki džemat ima svoje organe, a to su skupština džemata i džematski odbor. Skupština džemata predstavlja najširu bazu koju sačinjavaju svi muslimani i muslimanke jednog džemata koji su navršili osamnaest godina života.
Skupština džemata bira:
-džematski odbor,
-predsjednika džematskog odbora,
-zastupnike džemata u skupštinu medžlisa,
-delegate džemata za izborno tijelo koje bira sabornike Islamske zajednice.
Skupština džemata također donosi sve važnije odluke koje se tiču organizacije i vjerskog života u džematu.
Džematski odbor, kojeg bira skupština, u suštini je izvršni organ skuštine džemata koji se brine o svim poslovima i uvjetima kako bi jedan džemat nesmetano funkcionirao, odvijao se vjerski život bez poteškoća i stvorili se optimalni uvjeti za rad imama u džematu. Džematski odbor ima pet članova u džematima koji imaju do dvije stotine domaćinstava i sedam članova u džematima sa više od dvije stotine domaćinstava.
Na čelu džematskog odbora nalazi se predsjednik ili mutevelija, a jedan od članova odbora je blagajnik koji se stara o prikupljanju novčanih sredstava i članarine od koje se podmiruju troškovi u džematu i imamska plata. Imam je član džematskog odbora po položaju. On se brine o vjerskom životu u džematu, vodi matične knjige džemata i predstavlja džemat u stvarima vjere. Predsjednik džematskog odbora predstavlja džemat u administrativnim i imovinskim poslovima i predsjedava skupštinom džemata. Temeljna zadaća svakog džematskog odbora je osiguravanje uvjete za vjerski život u džematu.
Organizacija Islamske zajednice na principu džemata kao osnovne ćelije predstavlja široko prihvaćenu tradiciju na ovim prostorima. Islamska zajednica kroz džemat provodi glavninu svojih aktivnosti, ostvaruje neposredni kontakt sa narodom. S druge strane, organiziran džemat na sebe preuzima odgovornost organiziranja vjerskog života putem mektebske pouke, održavanja predavanja i vjerskih svečanosti, izgradnju džamija, mekteba, imamskih stanova i osiguravanja plaće za imama i svih ostalih troškova.
Medžlis
Medžlis je viša lokalna organizaciona jedinica Islamske zajednice koja u pravilu obuhvata najmanje sedam džemata koji čine jednu cjelinu. Obično se granice jednog medžlisa poklapaju sa administrativnim granicama jedne općine. Odluku o formiranju novog medžlisa ili pripajanju postojećeg medžlisa drugom medžlisu donosi Sabor Islamske zajednice na prijedlog Rijaseta.
Medžlis ima svoje organe i djelokrug rada i zaduženja. Organi medžlisa su skupština i izvršni odbor medžlisa. Skupštinu medžlisa čine izabrani zastupnici džemata. Džemati koji imaju dvije stotine domaćinstava u skupštinu medžlisa biraju tri zastupnika, a džemati sa više od dvije stotine domaćinstava biraju pet zastupnika.
Skupština medžlisa bira:
-članove izvršnog odbora i predsjednika izvršnog odbora,
-daje opće smjernice za rad izvršnog odbora medžlisa,
-usvaja godišnji izvještaj o radu izvršnog odbora,
-daje saglasnost na budžet i završni račun medžlisa.
Izvršni odbor medžlisa je izvršni organ Islamske zajednice na području medžlisa. Broj članova izvršnog odbora određuje se prema broju pripadnika Islamske zajednice na području medžlisa i ne može biti manji od pet niti veći od petnaest. Glavni imam medžlisa je član izvršnog odbora po položaju.
Zaduženja izvršnog odbora medžlisa su sljedeća:
-izvršava odluke i provodi uputstva viših organa Islamske zajednice,
-stara se o uvjetima i potrebama vjerskog života na području medžlisa,
-nadzire rad džematskih odbora i daje im uputstva za rad,
-brine se o imovini Islamske zajednice,
-daje prijedloge za postavljanje i razrješenje imama, hatiba i muallima,
-podnosi izvještaj o radu.
Predsjednik izvršnog odbora medžlisa predsjedava skupštinom medžlisa, rukovodi radom izvršnog odbora medžlisa i predstavlja medžlis u administrativnim i imovinskim poslovima.
Rijaset Islamske zajednice može kada utvrdi da izvršni odbor medžlisa ne obavlja svoje djelatnosti u skladu sa Ustavom i drugim propisima Islamske zajednice, donijeti odluku o njegovom raspuštanju i naložiti skupštini medžlisa da izabere novi izvršni odbor u roku od 30 dana. U tom slučaju, do izbora novog izvršnog odbora medžlisa, administrativne i imovinske poslove kao i druge djelatnosti iz nadležnosti izvršnog odbora obavljat će povjereništvo od tri člana koje imenuje Rijaset Islamske zajednice.
Na području jednog medžlisa nadzor nad izvršavanjem vjerskih poslova i kordinaciju rada sa drugim imamima u nadležnosti je glavnog imama. Prema tome, glavni imam se brine o vjerskom životu na području medžlisa i odgovoran je za rad imama, hatiba i muallima. Glavni imam predstavlja medžlis u stavarima vjere i u većini slučajeva glavni imam je profesionalno zaposlena osoba koja nema svoj džemat. Glavnog imama postavlja, premješta i razrješava dužnosti reisu-l-ulema na prijedlog muftije.
Muftija
Muftija je glavni vjerski organ na području muftiluka. Sjedište muftije i područje muftiluka određuje Sabor, a obično to područje pokriva širi regionalni prostor. Isto tako Sabor Islamske zajednice na prijedlog reisu-l-uleme postavlja, premješta i razrješava dužnosti muftije. Muftije imaju svoje urede. U radu im pomaže Savjet koji čine glavni imami i direktor medrese sa područja muftiluka.
Za muftiju može biti imenovan alim koji je svojim poznavanjem islamskog učenja i svojim ponašanjem stekao ugled među pripadnicima Islamske zajednice, koji posjeduje visoko islamsko obrazovanje i najmanje pet godina rada u Islamskoj zajednici. Sabor Islamske zajednice svake četiri godine potvrđuje postavljanje muftije, na prijedlog reisu-l-uleme. Izabrani muftija polaže zakletvu pred reisu-l-ulemom i u radu je odgovoran reisu-l-ulemi.
Nadležnosti muftija:
-predstavlja Islamsku zajednicu u stavrima vjere na području muftiluka,
-tumači islamske norme i izdaje fetve,
-nadzire rad imama, hatiba, muallima i mederrisa,
-stara se o zaštiti vjerskih prava muslimana,
-brine se o uvjetima za izvršavanje islamskih dužnosti,
-stara se o izvršavanju odluka i uputa viših organa Islamske zajednice,
-predlaže postavljanje, razrješenje i premještaj glavnog imama.
Na području Bosne i Hercegovine djeluje devet muftija. Muftije u Bosni i Hercegovini su slijedeće: Husein efendija Smajić sarajevski muftija sa sjedištem u Sarajevu, Nusret efendija Abdibegović travnički muftija sa sjedištem u Travniku, Ejub efendija Dautović zenički muftija sa sjedištem u Zenici, Hasan efendija Makić bihaćki muftija sa sjedištem u Bihaću, Edhem efendija Čamdžić banjalučki muftija sa sjedištem u Banja Luci, Seid efendija Smajkić mostarski muftija sa sjedištem u Mostaru, Hamed efendija Efendić goraždanski muftija sa sjedištem u Goraždu, Husein efendija Kavazović tuzlanski muftija sa sjedištem u Tuzli i Ismail efendija Smajlović vojni muftija koji djeluje u sklopu Ministarstvu odbrane i Vojske Federacije Bosne i Hercegovine.
Funkcija muftije je od izuzetnog značaja u hijararhiji Islamske zajednice i ima višeznačnu ulogu. S jedne strane, muftije su spona između Rijaseta i džematlija, odnosno između terena i vrha Islamske zajednice, dakle, zahtjeva i potreba džematlija prema Rijasetu i Rijaseta prema terenu, a, s druge strane, obzirom na funkciju koju obavljaju oni su transmisioni medij donošenja i sprovođenja odluka viših organa. Također, zaduženje koje se odnosi na praćenje zbivanja na jednom području i izdavanje fetvi i rješavanje vjerskih problema i pitanja džematlija daju na značaju i važnosti ovoj funkciji.
Na područjima izvan Bosne i Hercegovine djeluju trojica muftija: Muamer efendija Zukorlić sandžački muftija sa sjedištem u Novom Pazaru, Šefko efendija Omerbašić zagrebački muftija sa sjedištem u Zagrebu i pokriva područje Republike Hrvatske i Nedžad efendija Grabus ljubljanski muftija sa sjedištem u Ljubljani i pokriva područje Republike Slovenije.
Rijaset Islamske zajednice
Rijaset Islamske zajednice je najviši izvršni vjerski i administrativni organ u Islamskoj zajednici. Rijaset svoje djelatnosti obavlja kroz dvije vrste aktivnosti. Prva se ogleda u radu Rijaseta na sjednicama u okviru kojih Rijaset razmatra najvažnija vjerska i administrativna pitanja iz domena rada Islamske zajednice i po njima donosi odluke i zaključke. Druga vrsta aktivnosti Rijaseta odvija se kroz Sekretarijat Rijaseta, njegove centre i urede. U okviru Sekretarijata Rijaseta funkcioniraju vjersko-prosvjetna, administrativno-pravna, računovodstveno-finansijska, građevinsko-tehnička služba, Ured za bošnjačku dijasporu, Ured za hadž, Web portal. Centar za izdavačku djelatnost El-Kalem i Centar za islamsku arhitekturu funkcioniraju kao službe Rijaseta sa posebnim statusom.[1]
Na čelu Rijaseta nalazi se reisu-l-ulema. Pored reisu-l-uleme Rijaset ima još 14 članova. Članovi Rijaseta po položaju su zamjenik reisu-l-uleme, generalni sekretar Rijaseta, predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Sandžaku, predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj, predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Sloveniji i direktor Vakufske direkcije. Ostale članove Rijaseta bira Sabor Islamske zajednice i to četiri člana iz reda muftija, dva člana iz reda dekana i direktora islamskih obrazovnih ustanova i dva člana iz reda istaknutih pripadnika Islamske zajednice, koji nisu zaposleni u Islamskoj zajednici. Mandat članova Rijaseta Islamske zajednice traje četiri godine.
Područja djelatnosti Rijaseta Islamske zajednice su:
- organizacija vjerskog života,
- organizacija školstva i odgojno-obrazovnih djelatnosti,
- izgradnja i održavanje objekata Islamske zajednice,
- organizacija i rad organa i ustanova Islamske zajednice u dijaspori,
- saradnja sa islamskim organizacijama i ustanovama u svijetu,
- administrativno-pravni poslovi i
- privredno-finansijski poslovi.
Dužnosti i obaveze Rijaset Islamske zajednice su:
-briga se o cjelokupnom vjerskom životu i o utemeljenosti svih djelatnosti u Islamskoj zajednici na načelima Šerijata,
-vrši nadzor nad radom izvršnih organa i ustanova u Islamskoj zajednici,
-postavlja, premješta i razrješava dužnosti glavne imame, imame, hatibe i muallime,
-postavlja i razrješava dekane i direktore islamskih obrazovnih ustanova,
-odobrava nastavne planove i programe islamskih obrazovnih ustanova, programe i udžbenike za vjeronauku,
-osigurava zaštitu vjerskih prava muslimana,
-donošenje propisa o nošnji i obilježjima vjerskih predstavnika Islamske zajednice,
-nadziranje prikupljanje zekata i sadekatu-l-fitra i upravljanje fondom "Bejtu-l-mal",
-odobrava osnivanje vakufa za vjerske namjene,
-donošenje odluka o zamjeni vakufske imovine,
-uspostavljanje i održavanje neposredne veze sa islamskim zajednicama,
-uspostavljanje veze sa drugim vjerskim zajednicama
-izdaje rješenja o upisu u registar islamskih odgojno obrazovnih ustanova
-potvrđuje izbor nastavnika od nastavno-naučnih vijeća Fakulteta islamskih nauka i pedagoških akademija.[2]
Rijaset Islamske zajednice može imati stalne i povremene komisije, a odgovoran je i podnosi izvještaj o radu na usvajanje Saboru Islamske zajednice. Sjednicama presjedava reis a odluke se donose većinom glasova. Na sjednicama Rijaseta se razmatraju sva relevantna pitanja koja se tiču muslimana i islama na ovim prostorima, bilo vjerske, političke, društvene, kulturne i druge naravi.
Reisu-l-ulema
Reisu-l-ulema je poglavar i vrhovni muftija Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, predstavlja Islamsku zajednicu u zemlji i inostranstvu, a u radu mu pomaže i zamjenjuje u njegovoj odsutnosti zamjenik reisu-l-uleme.
U izvršavanju svojih dužnosti reis koristi pomoć svog savjeta koji sačinjavaju:zamjenik reisu-l-uleme, dekan Fakulteta islamskih nauka i muftije, a odgovoran je Saboru i jednom godišnje podnosi izvještaj Saboru o radu Rijaseta Islamske zajednice.
Za reisu-l-ulemu i zamjenika reisu-l-uleme biraju se istaknuti alimi koji su obavljali dužnosti u Islamskoj zajednici najmanje 10 godina i koji su svojim poznavanjem islamskog učenja i svojim ponašanjem stekli opći ugled i povjerenje pripadnika Islamske zajednice. Kandidati za reisu-l-ulemu i zamjenika reisu-l-uleme ne mogu biti mlađi od 40 godina, a Sabor Islamske zajednice utvrđuje kandidaturu i predlaže trojicu kandidata za reisu-l-ulemu i trojicu kandidata za zamjenika reisu-l-uleme.
Reisu-l-ulemu i zamjenika reisu-l-uleme bira posebno tijelo koje sačinjavaju: sabornici Islamske zajednice, članovi Rijaseta Islamske zajednice, muftije, predsjednici mešihata Islamske zajednice, dekani i direktori islamskih ustanova, glavni imami i predsjednici izvršnih odbora medžlisa i ovo je do sada nabrojnije izborno tijelo za izbor reisu-l-uleme. Izbor reisu-l-uleme i zamjenika reisu-l-uleme vrši se tajnim glasanjem. Prilikom izbora reisa i zamjenika ako nijedan od kandidata ne dobije potrebnu većinu u drugom krugu se bira između dva kandidata koji imaju najviše glasova.
Reisu-l-ulema i zamjenik reisu-l-uleme biraju se na period od sedam godina s mogućnošću još jednog izbora. Sabor Islamske zajednice imenuje Odbor za predaju menšure reisu-l-ulemi, a po preuzimanju menšure reisu-l-ulema polaže zakletvu u Gazi Husrev-begovoj džamiji u Sarajevu, zajedno sa zamjenikom reisu-l-uleme.
Reisu-l-ulema ima sljedeće nadležnosti i kompetencije:
-izdaje murasele (odobrenja, postavljenja) muftijama, profesorima vjerskih nauka i hatibima,
-daje prijedlog Saboru Islamske zajednice za imenovanje i razrješenje generalnog sekretara Rijaseta Islamske zajednice i direktora Vakufske direkcije,
-zaustavlja od izvršenja svaku odluku organa Islamske zajednice za koju ocijeni da je u suprotnosti sa islamskim normama, rješenjem kojim nalaže njeno poništenje ili usklađivanje sa islamskim normama.
Položaj reisu-l-uleme je od posebne važnosti u organizaciji Islamske zajednice i mogli bi kazati da je da je reis u Islamskoj zajednici poput premijera u državama u kojima je većina vlasti koncentrirana u premijerskim rukama a položaj predsjednika države formalne i protokolarne naravi.
Sabor Islamske zajednice
Sabor Islamske zajednice je najviši predstavnički i zakonodavni organ Islamske zajednice. Sabor donosi Ustav i druge propise kojima se uređuje organizacija i djelovanje organa i ustanova Islamske zajednice, donosi propise o upotrebi bajraka i znaka Islamske zajednice, daje smjernice za rad organa i ustanova i za upravljanje imovinom Islamske zajednice.
Donošenje budžeta i usvajanje završnog računa Rijaseta Islamske zajednice, osnivanje ustanova i fondova, odobravanje osnivanje preduzeća i udruženja u Islamskoj zajednici u nadležnosti je Sabora Islamske zajednice.
Sabor, također, imenuje, premješta i razrješava dužnosti muftije, bira članove Rijaseta Islamske zajednice, imenuje i razrješava dužnosti generalnog sekretara Rijaseta i potvrđuje izbor i razrješenje direktora Vakufske direkcije, te imenuje članove Ustavnog suda Islamske zajednice.
Ustavni sud Islamske zajednice
Ustavni sud Islamske zajednice je najviše tijelo za kontrolu ustavnosti u radu organa i ustanova Islamske zajednice, a njegove članove imenuje Sabor Islamske zajednice na prijedlog Rijaseta. Članovi Ustavnog suda imenuju se iz reda istaknutih poznavalaca vjerskih i društveno-pravnih nauka koji uživaju ugled u Islamskoj zajednici. Mandat članova Ustavnog suda traje šest godina i za to vrijeme oni ne mogu biti članovi predstavničkih tijela ni izvršnih organa Islamske zajednice i šestogodišnji period može se produžiti za još jedan mandat..
Radom Ustavnog suda rukovodi predsjednik Ustavnog suda koga biraju članovi Ustavnog suda Islamske zajednice na prvoj sjednici koju saziva predsjednik Sabora Islamske zajednice.
Odluke Ustavnog suda su obavezujuće za sve organe i ustanove Islamske zajednice, a za izvršenje odluka Ustavnog suda odgovoran je Rijaset Islamske zajednice.
Nadležnost Suda:
- ocjenjuje ustavnost normativnih akata Islamske zajednice,
- ocjenjuje da li je djelatnost organa Islamske zajednice i njenih ustanova u skladu sa Ustavom,
- rješava sukobe nadležnosti organa Islamske zajednice,
- vrši nadzor i rješava izborne sporove,
- u posljednjoj instanci odlučuje o osnovanosti opoziva najviših organa Islamske zajednice i njihovih članova, odlučuje o žalbama pripadnika Islamske zajednice o povredi njihovih prava garantovanih Ustavom.
Odluke Suda su konačne i obavezujuće za sve organe Islamske zajednice.
Mešihati kao specifične organizacione jedinice
Kao formalnopravni dio Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini djeluju posebne i specifične organizacione jedinice, koje imaju svoju posebnu organizaciju i koje uređuju svoje poslove prema vlastitim normativnim aktima. Ove institucije priznaju Islamsku zajednicu u Bosni i Hercegovini svojom matičnom zajednicom, reisu-l-ulemu svojim vrhovnim poglavarom, Ustav Islamske zajednice vrhovnim pravnim aktom sa kojim usklađuju svoje normativne akte i ravnopravno učestvuju u najznačajnijim organima Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini kao što su Sabor i Rijaset. Specifične organizacione jedinice Islamske zajednice su Mešihat Islamske zajednice u Sandžaku, Mešihat Islamske zajednice u Hrvatskoj i Mešihat Islamske zajednice u Sloveniji.
Premda su ove zajednice pravno inkorporirane unutar Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini one djeluju u znatno drugačijim okolnostima i ambijentu od Islamske zajednice u matičnoj državi pa se umnogome susreću i sa drugačijim problemima i prioritetima, stoga je njima ostavljena mogućnost unutrašnje organizacije shodno svojim potrebama i autonomnost u donošenju internih odluka i organizaciji svojih djelatnosti. Ustav Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini garantira im tu autonomnost: "Mešihat Islamske zajednice u Sandžaku, Mešihat Islamske zajednice u Hrvatskoj i Mešihat Islamske zajednice u Sloveniji uređuju organizaciju vjerskog života na svom području svojim aktima u skladu sa ovim Ustavom."[3]
Mešihat Islamske zajednice u Sandžaku
Mešihat Islamske zajednice u Sandžaku je osnovan usljed raspada bivše Jugoslavije. Sjedište Mešihata je u Novom Pazaru. Mešihat pokriva samo dio Sandžaka koji se nalazi u Srbiji, jer dio Sandžaka koji pripada Crnoj Gori djeluje u sastavu Islamske zajednice Crne Gore, koja je samostalna i ustavnim aktima nije definirana kao dio Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Mešihat u Sandžaku ima svoj Sabor i samostalnu unutrašnju organizaciju.
Mešihat islamske zajednice u Hrvatskoj
Mešihat Islamske zajednice u Hrvatskoj je krovna islamska organizacija muslimana u Hrvatskoj. Sjedište Mešihata je u Zagrebu. Islamska zajednica u Hrvatskoj ima svoj Sabor i samostalnu unutrašnju organizaciju. Većina muslimana u Hrvatskoj su Bošnjaci koji su u zadnjih stotinjak godina, uglavnom, iz Bosne i Hercegovine selili i nastanjivali se u Hrvatskoj.
Mešihat Islamske zajednice u Sloveniji
Mešihat Islamska zajednica u Sloveniji je u formalnopravnom pogledu sastavni dio Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Sjedište Mešihata nalazi se u Ljubljani. Islamska zajednica u Sloveniji također ima svoju unutarnju autonomiju i značajne napore čini u izgradnju vlastite organizacione mreže i strukture.
[1] O organizaciji i administraciji Islamske zajednice opširnije vidjeti: Muhamed Salkić, Organizacija i administracija Islamske zajednice, El-Kalem, Sarajevo.
[2] Ustav Islamske zajednice, član 51, 52.
[3] Ustav Islamske zajednice, član 60.
