ISLAMSKA ZAJEDNICA - KARAKTER I NAČELA
ISLAMSKA ZAJEDNICA - KARAKTER I NAČELA Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini tokom svog historijskog hoda i prolaska kroz različite faze razvoja i društvenih okolnosti, profilirala se kao specifična vjerska organizacija bosanskih muslimana, sa zasebnim ustrojstvom, specifičnim angažmanom i misijom. Razumijevanje i proučavanje savremenih društvenih tokova i tendencija među muslimanima Bošnjacima, kao najbrojnijem narodu u Bosni i Hercegovini, neizbježno zahtjeva sagledavanje različitih aspekata i faktora koji direktno ili indirektno utiču i kreiraju njihove društvene tokove i odnose. U tom kontekstu Islamska zajednica jeste bitan faktor, jer Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini nije samo organizacija koja se bavi pitanjima vjere i vjerskih obreda već i institucija koja svojim složenim mehanizmima pokreće i odražava čitav niz aktivnosti, koje, evidentno, imaju široke društvene implikacije ne samo u Bosni i Hercegovini nego i izvan nje. Islamska zajednica premda je po prirodi svoje djelatnosti primarno vjerska zajednica, ali je spektar njenih djelatnosti i aktivnosti mnogo širi. Upravo iz ovih razloga Islamska zajednica predstavlja važnu institucija koja ima naglašenu ulogu i funkciju u vjerskim i društvenim zbivanjima u Bosni i Hercegovini. Naravno, Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini u proteklom razdoblju imala je svoje uspone i padove, prolazila je kroz teška razdoblja pritisaka, onemogućavanja njenog slobodnog rada i djelovanja, oduzimanje vakufske imovine, siromašenja, komunističke represije, unutrašnjih previranja, provođenja različitih reformskih procesa i trenutno prilično povoljnih prilika za slobodno djelovanje. Ovdje ne treba zaboraviti da je Islamska zajednica u Bosni i Hercegovin skoro 70 godina bila dio Islamske zajednice u bivšoj Jugoslaviji u kojoj su vladali sasvim drugačiji uvjeti i prilike za rad vjerskih zajednica, osobito Islamske zajednice. Imajući na umu ove činjenice možemo, bez imalo sumnje, konstatirati nekoliko važnih odrednica u vezi Islamske zajednice: - Islamska zajednica je temeljna, autohtona, autentična i jedina legitimna i legalna vjerska organizacija bosanskih muslimana. Mjesto i njena uloga je duboko ukorijenjena u tradicionalnom shvatanju i razumijevanju vjere na ovim prostorima, kako među muslimanima tako i među nemuslimanima, a danas se posebno čini važnim sagledavati vjersku ulogu Islamske zajednice u kontekstu institucionalnog i zakonski uređenog postojanja vjerskih zajednica kao nosioca vjerskih aktivnosti u evropskim društvima i evropskom miljeu; - Vjera islam u posljednjih pet stotina godina i Islamska zajednica u zadnjih stotinu dvadesetpet godina, kao organizirana institucija, predstavljaju značajan faktor u određivanju i kreirenju mentaliteta, vjerskog, kulturnog i nacionalnog identiteta muslimana u Bosni i Hercegovini; - Islamska zajednica svojim potencijalima i aktivnostima važan je faktor u promoviranju društvenih, socijalnih, kulturnih i moralnih vrijednosti i općenito javnog morala; - Islamska zajednica svojim intelektualnim kapacitetima i obrazovnim ustanovama doprinosi obrazovnim i intelektualnim zbivanjima u Bosni i Hercegovini; - Islamska zajednica i njene aktivnosti, odnosno bilo pozitivan ili negativan učinak i reakcija reflektiraju se na društvena, kulturna i politička zbivanja i kretanja u državi; - Stav Islamske zajednice je također, često, važan o pojedinim pitanjima i odnosima od šireg značaja, a osobito je Islamska zajednica zainteresirana u dijelu koji se odnosi na uspostavu veza sa islamskim svijetom i uspostavljanje odnosa sa različitim organizacijama iz islamskih zemalja; - Islamska zajednica, obzirom da se njena posredna ili neposredna jurisdikcija proteže i na područja koja se nalaze izvan granica države Bosne i Hercegovine, ima karakteristike organizacije ili zajednice od regionalnog značaja i regionalnog karaktera; - Također treba naglasiti da je Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini jedna od najorganiziranijih islamskih zajednica i islamskih organizacija u Evropi sa respektabilnom tradicijom organiziranog djelovanja, ima najgušću infrastrukturu, uhodane aktivnosti i zakonsku regulativu; - Islamska zajednica ima veliki broj svojih organiziranih džemata u raznim državama svijeta, uglavnom zapadnoevropskim zemljama, Americi, Kanadi i Australiji, što joj daje internacionalni karakter; Šta je Islamska zajednica U govoru o Islamskoj zajednici, na početku, je neophodno pokušati što konkretnije definirati i kazati šta je Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini, na kojim principima je nastala i organizirana, koji je njen cilj i uloga, te iz kojih načela proizilazi njen autoritet. Dakako, u cilju odgovora na postavljena pitanja treba se vratiti na zvanične akte Islamske zajednice i ukazati na koji način temeljni akti, odnosno ona sama sebe definira i koja je načela i principe Islamska zajednica postavila kao temeljne odrednice svoga postojanja, ustrojstva i djelovanja. Prema Ustavu Islamske zajednice, koji je donio Sabor Islamske zajednice na svom zasjedanju u Sarajevu 26. 11. 1997. godine, nalazimo sljedeću definiciju: "Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini je jedna i jedinstvena zajednica muslimana u Bosni i Hercegovini, Bošnjaka izvan domovine i drugih muslimana koji je prihvataju kao svoju. Mešihat Islamske zajednice Sandžaka, Mešihat Islamske zajednice u Hrvatskoj i Mešihat Islamske zajednice u Sloveniji, sastavni su dio Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini."[1] Prema ovoj definiciji Islamska zajednica je jedinstvena zajednica svih muslimana koji žive u Bosni i Hercegovini, bez obzira na moguću njihovu etničku, naconalnu ili, možda, jezičku različitost. Međutim, kada je riječ o muslimanima koji žive van granica Bosne i Hercegovine, prevnstveno na području Balkana, Islamska zajednica je, prije svega, zajednica Bošnjaka koji žive izvan Bosne i Hercegovine, ali je istodobno ostavljena i mogućnost da bude i Zajednica muslimana drugih etničkih grupacija koje je svojevoljno prihvataju kao svoju. Također, mešihati Islamske zajednice u Sandžaku (Srbija), u Hrvatskoj i u Sloveniji, čiji najveći dio članstva sačinjavaju muslimani Bošnjaci i koji predstavljaju najviši nivo vjerskog organiziranja muslimana u tim područjima, imaju organizacione i duhovne veze sa jedinstvenom organizacijom i strukturom Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Premda je Islamska zajednica sebe definirala kao zajednicu muslimana u Bosni i Hercegovini i Bošnjaka koji žive izvan zemlje, ipak, ova Zajednica sebe smatra dijelom univerzalne i islamske zajednice muslimana svijeta, ummeta. Islamska zajednica, također, ima pravo i slobodu da uspostavlja i održava saradnju sa drugim islamskim zajednicama, ustanovama i organizacijama u svijetu. Što se tiče odnosa prema drugim vjerskim zajednica i neislamskim organizacijama Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini odredila se za uspostavljanje saradnje i provođenja zajedničkih aktivnosti sa drugim vjerskim zajednicama i organizacijama na područjima kojima se doprinosi miru, pravdi i dobru među ljudima.[2] Autonomnost Važna odrednica Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini je njena proklamovana autonomnost i samostalnost u uređivanju i obavljanju poslova iz svoje nadležnosti. Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini je samostalna u uređivanju svojih djelatnosti i upravljanju svojom imovinom. Prema ovom načelu, autonomija Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini temelji se na vjerskopravnim institucijama bosanskih muslimana iz vremena Osmanske uprave u Bosni. Istovremeno, prema odredbama Ustava, Islamska zajednica ustrojstvo svojih organa i ustanova i svoje djelatnosti temelji na odredbama i principima Kur´ani-kerima i sunneta Muhammeda alejhis-s-selam, islamskoj tradiciji Bošnjaka i zahtjevima vremena.[3] Cilj i zadaća Ustav je definirao da je cilj Islamske zajednice nastojanje da svi njeni pripadnici žive u skladu sa islamskim normama, a taj cilj se realizira i ostvaruje kroz princip promicanja dobra i odvraćanja od zla. Jedna od temeljnih zadaća Islamske zajednice predstavlja čuvanje vjerodostojnosti islamskih normi i osiguravanje njihovog zvaničnog tumačenje i primjene u životu muslimana i društvenom ambijentu u kojem djeluje. Izvršavanje ibadetskih islamskih dužnosti u Islamskoj zajednici u Bosni i Hercegovini utemeljeno je na primjeni hanefijskog mezheba.[4] Područja djelovanja i dužnosti Islamske zajednice vezane su za brigu o islamskom odgoju i obrazovanju svojih pripadnika i zalaganje za očuvanje vrijednosti braka i porodičnog života, staranje o vjerskim pravima muslimana. Načela izbornosti i javnosti Važan princip koju je Ustav proklamovao u Islamskoj zajednici jeste princip javnosti rada, smjenjivosti, ograničenosti mandata i izbornosti svih organa i funkcionera. Prema ovom principu, djelatnosti u Islamskoj zajednici bazirane su na načelima zakonitosti, javnosti i odgovornosti, a rukovodne dužnosti podliježu načelima izbornosti i ograničenog trajanja. Također, shodno odredbama Ustava, dužnosti u Islamskoj zajednici mogu se povjeravati osobama koje imaju odgovarajuće stručno znanje i koje su svojim islamskim ponašanjem stekle ugled u džematu u kojem žive i sredini u kojoj djeluju. Prema tome, dužnosti i funkcije u organima Islamske zajednice, koje nisu isključivo vjerske naravi i ne tiču se tumačenja šerijatskih stavova i islamskih pravnih propisa, mogu se povjeravati licima i osobama koje nisu dio "vjerskog staleža", uleme, ali koje su svojim islamskim ponašanjem, djelovanjem i životom u skladu sa islamskim zahtjevima, stekle ugled i autoritet kod muslimana. Prava i dužnosti Pripadnici Islamske zajednice imaju određena prava, ali i dužnosti naspram Islamske zajednice i ova prava i obaveze oni ostvaruju u džematu, kao najnižoj organizacionoj jedinici Islamske zajednice, te ostalim organima i ustanovama. Ustav Islamske zajednice, u vezi prava i obaveza pripadnika Islamske zajednice, na sljedeći je način regulirao ova pitanja. Obaveze pripadnika Islamske zajednice su: - da se pridržava islamskih normi, da štiti islamske vrijednosti i čuva islamske običaje, - da poznaje i primjenjuje propise Islamske zajednice, - da daje redovne doprinose i druge priloge za potrebe Islamske zajednice, - da čuva ugled i jedinstvo Islamske zajednice. Prava pripadnika Islamske zajednice su: - da slobodno izražava svoju pripadnost islamu i izvršava islamske dužnosti, - da se islamski odgaja i obrazuje, - da koristi ustanove Islamske zajednice u izvršavanju islamskih dužnosti, - da sudjeluje u zajedničkim aktivnostima u džematu, - da bira organe Islamske zajednice i da bude biran u organe Islamske zajednice, - da bude obaviješten o radu organa i ustanova Islamske zajednice, - da se obraća organima Islamske zajednice radi zaštite svojih vjerskih prava, - da u okvirima odgovarajućih propisa koristi imovinu Islamske zajednice.[5] Sjedište, simboli i jezik Ustav Islamske zajednice propisuje sjedište, simbole, jezik i kalendar Islamske zajednice. Prema Ustavu, sjedište Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini je u Sarajevu, službeni bajrak je zelene boje sa bijelim polumjesecom i bijelom petokrakom zvijezdom. Znak Islamske zajednice čine polumjesec, petokraka zvijezda u sredini polumjeseca, u čijim otvorenim poljima je arapskim pismom ispisana deset puta riječ Allah. Službeni jezik u Islamskoj zajednici je bosanski jezik, a službeni kalendari su hidžretski i gregorijanski kalendar. Hidžretski kalendar utvrđuje Rijaset Islamske zajednice i objavljuje se u godišnjaku Islamske zajednice, Takvimu. Izborni sistem u Islamskoj zajednici Aktivno biračko pravo u Islamskoj zajednici ima svaki pripadnik džemata koji je navršio osamnaest godina života. Izbori u Islamskoj zajednici vrše se tajnim glasanjem između više kandidata, a komisija za izbore dužna je odbiti kandidaturu lica za koje se utvrdi da ne ispunjavaju uvjete za izbor u organe Islamske zajednice. U predstavničkim organima Islamske zajednice ne može biti više od jedne trećine zaposlenih u Islamskoj zejednici. Mandat članova svih kolegijalnih organa u Islamskoj zajednici traje četiri godine. Izabrani organi obavljaju svoju dužnost i poslije isteka mandata, sve do izbora, odnosno, konstituiranja novih organa. Mandat organa Islamske zajednice koji je istekao u ratnim uvjetima produžava se do prestanka rata. Nosioci dužnosti u predstavničkim i izvršnim organima Islamske zajednice imaju pravo na podnošenje ostavke. Nosilac dužnosti u organima Islamske zajednice opoziva se ili razrješava dužnosti kada se utvrdi da su njegovo ponašanje i rad u suprotnosti sa islamskim normama, da radi suprotno propisima i odlukama oragana Islamske zajednice, da ne izvršava osnovne obaveze na mjestu za koje je izabran, odnosno imenovan, da je svoj položaj zloupotrijebio i da je nesposoban da obavlja svoju dužnost. Jedna osoba istovremeno ne može biti birana u najviše predstavničke i izvršne organe IZ. Odluku o raspisivanju izbora u Islamskoj zajednici donosi Sabor, a izbore organizira i provodi Rijaset Islamske zajednice u skladu sa Izbornom odlukom. Rijaset imenuje Glavnu izbornu komisiju za provođenje izbora koja ima okružne izborne komisije i komisije za provođenje izbora za članove izvršnih odbora medžlisa. Sabor odluku o raspisivanju izbora donosi najmanje 90 dana prije isteka mandata organima Islamske zajednice. Glavna izborna komisija vrši verifikaciju izbora. Izbore u Mešihatu IZ Sandžaka, Mešihatu IZ u Hrvatskoj i Mešihatu IZ u Sloveniji organiziraju i provode mešihati u okviru rokova utvrđenih Ustavom IZ u BiH i u skladu sa normativnim aktima koje ovi mešihati donose. Rad u ratnim uvjetima U ratnim uvjetima svi organi i ustanove Islamske zajednice dužni su nastaviti svoj rad prilagođavajući se ratnim uvjetima. Za organizaciju i odvijanje rada organa i ustanova Islamske zajednice u ratnim uvjetima odgovorni su predsjednici organa i direktori ustanova. U slučaju onemogućenosti funkcioniranja Sabora i Rijaseta Islamske zajednice prava i obaveze Sabora i Rijaseta Islamske zajednice prenose se na posebno tijelo, koje sačinjavaju: reisu-l-ulema, predsjednik Sabora Islamske zajednice, zamjenik reisu-l-uleme, generalni sekretar Rijaseta Islamske zajednice i muftije koje mogu sudjelovati u rad tijela. Donošenje i promjena Ustava Ustav je najviši zakonodavni akt i njegovo donošenje i promjenu vrši Sabor Islamske zajednice. Za donošenje i promjenu Ustava neophodno je prisutstvo najmanje dvije trećine sabornika. Odluka o donošenju ili promjeni Ustava je valjana ako je za nju glasalo najmanje dvije trećine prisutnih sabornika. Ustav Islamske zajednice može se mijenjati u cijelosti ili Ustavnim amandmanima, a prijedlog za promjenu Ustava može podnijeti najmanje trećina članova Sabora Islamske zajednice ili Rijaset Islamske zajednice. O prijedlogu za promjenu Ustava odlučuje Sabor Islamske zajednice. Nacrt akta o promjeni Ustava utvrđuje Ustavna komisija, koju imenuje Sabor Islamske zajednice, koja ima predsjednika i osam članova. Nacrt akta o promjeni Ustava se stavlja na javnu raspravu, koja ne može trajati kraće od 30 dana, nakon koje Ustavna komisija utvrđuje prijedlog akta o promjeni Ustava i dostavlja ga Saboru Islamske zajednice. Usvojenu promjenu Ustava Sabor Islamske zajednice proglašava svojom odlukom. Ako promjena Ustava ne bude usvojena o tome se ne može ponovo odlučivati prije isteka jedne godine od dana kada je prijedlog odbijen. [1] Ustav Islamske zajednice, član 1. [2] Ustav Islamske zajednice, član 15. [3] Ustav Islamske zajednice, član 4. [4] Ustav Islamske zajednice, član 8. [5] Ustav Islamske zajednice, član 27.
