OBJEKTI U POSJEDU GH VAKUFA
OBJEKTI U POSJEDU GH VAKUFA
Osnovni izvor prihoda ovoga Vakufa ostvaruje se, kako je Vakufnamom zamišljeno, a aktuelnom registracijom kao poslovna djelatnost Vakufa zvanično uspostavljeno, od upravljanja nekretninama direktno ili po ugovorima o iznajmljivanju. Ove nekretnine se sastoje od onih koje su ostale u vlasništvu Vakufa i od onih kojima je ovaj Vakuf bio vlasnik prije nacionalizacije, a u posljednje vrijeme su predate Vakufu kao izvornom vlasniku na korištenje jer su, zbog ratnih okolnosti ili ukidanja ranijih pravnih lica, napuštene od dosadašnjih korisnika.
Uprava GH vakufa gospodari navedenim nekretninama kroz analizu poslovanja u okviru objekata koji su karakteristične funkcionalne cjeline tretirajući ih kao zasebne profitne jedinice kako bi se što bolje mogli da sagledaju problemi u poslovanju tamo gdje i nastaju i ostvarilo što efikasnije upravljanje Vakufom kao jednom složenom organizacijom. Takođe je potrebno uočiti da se ovdje radi o dvije kategorije objekâtâ, jednima koji su; vjerskog, prosvjetnog, utilitarnog i humanitarnog karaktera i drugima koji su komercijalno-poslovnog karaktera i koji su predviđeni da ostvaruju prihode za izdržavanje prve kategorije objekata.
Objekti komercijalnog karaktera, a kojima Vakuf danas upravlja su: Gazi Husrev-begov bezistan, Morića han, Objekat „Gazi“, te ostali raspoloživi poslovni objekti u gradu i okolini Begove džamije, koji su dakle i predviđeni da se njihovim dobrim upravljanjem i održavanjem ostvaruju prihodi za izdržavanje Vakufnamom propisanih institucija i koje Uprava GH vakufa vodi kao pomenute profitne jedinice.
Begova džamija i prateći objekti u haremu džamije i njenoj neposrednoj okolini su funkcionalna cjelina koja je pod upravom Vakufa i na koju se troši najveći dio prikupljenih prihoda da bi se obavljali propisani ibadeti i održavali hajrati.
Gazi Husrev-begov bezistan
Gazi Husrev-begov bezistan je kao vakufski objekat sagrađen oko 1540. godine. Proteže se duž Gazi Husrev-begove ulice u dužini od 109 m gdje se licem ove zgrade niže dućan za dućanom. Iz ove ulice u unutrašnjost bezistana vode dva velika svodovima natkrivena ulaza te po jedan iz ulice Ferhadije i Branilaca Sarajeva .
U ovom objektu Vakuf izdaje 39 poslovnih prostora koji su u unutrašnjosti sa jedne strane Bezistana, a Općina Stari Grad koristi, odnosno izdaje u najam drugu stranu.
Morića han
U objektu Morića han posljednjih godina smo formirli trgovačko-poslovni centar gdje su kako poslovni prostori u avliji tako i sobe na spratu postali atraktivni za izdavanje, pa se obzirom na veličinu i značaj kompletnog objekta avlija i sprat mogu analizirati kao zasebne cjeline. Uprava Vakufa je nastojala da iznajmi ove prostore za takve poslovne djelatnosti koje se po svojoj funkciji uklapaju u historijski ambijent i daju mu novu dinamiku i duhovnost.
U desnom dijelu avlije i pripadajućim magazama smještena je robna kuća perzijskih ćilima «Isfahan» u kojoj se, pored originalnih perzijskih ćilima mogu nabaviti i druge persijske rukotvorine. Sjeverni dio prizemlja i pripadajući prostor avlije koristi nacionalni restoran «Damla» koji nudi kompletan meni bosanskih specijaliteta, organizuje svadbene svečanosti, a u vrijeme mjeseca ramazana se u ovom prostoru organizuju i zajednički iftari. Lijevi dio avlije i pripadajućih magaza koristi bosanska kafana «Divan» gdje se u atmosferi originalnog bosanskog ambijenta i zimi i ljeti mogu odvijati veoma ugodni razgovori i sastanci. Na lijevoj strani avlije je u jednoj od magaza smještena i kopirnica „OMNIA BIRO“. Lijevo od samog ulaza u objekat je turistička agencija «Biss-tours» poznata po dobro organizovanim i povoljnim ponudama raznih turističkih putovanja i autobuskog prijevoza.
Sobe na spratu Morića hana su izdate raznim firmama za djelatnosti u oblasti računovodstva i finansijskog poslovanja kao i za advokatske kancelarije. Pored toga na spratu su smještena i razna udruženja od općedruštvenog interesa koja svojim prisustvom i djelatnostima daju dodatnu duhovnost ovome prostoru. Tu su smješteni: Udruženje građana Mladi muslimani, kao i udruženja Ilmije, Ljubitelja arapskog jezika, Bosansko-egipatskog prijateljstva, humanitarno udruženje DENIZ FENERI, te humanitarna medicinska organizacija BIMA, BM radio i Savez logoraša.
Objekat „Gazi“
Objekat „Gazi“, nazvan po viteškoj tituli Husrev-begovoj, nalazi se u srcu Baščaršije na uglu ulica Mula Mustafe Bašeskije i Prote Bakovića. Gazi Husrev-begov vakuf ga je izgradio 1909 godine i u njemu uspostavio za to doba moderan hotel sa evropskim konforom. Hotel je kao poslovni objekat nacionalizovan 1946 godine i od tada sve do agresije na BiH koristilo ga je društveno ugostiteljsko hotelsko preduzeće. U toku opsade i granatiranja Sarajeva krov mu je teško oštećen i ostavljen je da propada punih 10 godina sve do 2003 godine kada je konačno predat na upravljanje Gazi Husrev-begovom vakufu kao izvornom vlasniku.
Revitalizacija hotela na pomenutom mjestu obzirom na blizinu tramvajske pruge i nemogućnost obezbjeđenja parkinga ne bi zadovoljila današnje standarde hotelijerstva iako je tradicionalno na tome mjestu već 300 godina bilo prenoćište, te se Uprava GH vakufa odlučila za revitalizaciju objekta u trgovinsko-poslovni centar.
U periodu od jula do kraja 2003. godine, te u prvoj polovini 2004. godine izvršena je temeljita adaptacija prizemlja ovoga objekta, obnova fasade kao i popravka oštećenja krova i kompletne zgrade. Nakon prizemlja adaptiran je i prvi sprat objekta sa pripadajućim aneksom,a planiramo izvršiti i adaptaciju drugog sprata.
Jedna od prostorija u prizemlju objekta je izdata za aščinicu „Stari grad“ kao i kuhinja u avliji, druge dvije prostorije u prizemlju i magacin u avliji su izdate za prodavnicu pakistanskih rukotvorina i namještaja. Sprat objekta sa pripadajućim aneksom je izdat robnoj kući TERRANOVA za magacin odjevnih predmeta, a u planu je da se ovaj magacin proširi nakon adaptacije i na drugi sprat.
Ostali objekti u gradu
Ostali objekti su locirani u dijelu čaršije oko same Begove džamije i po drugim atraktivnim lokacijama u centru grada.
- U vakufskom objektu koji se nalazi na uglu ulica Kulovića i Zelenih beretki izdajemo prizemlje turskoj avio kompaniji, a stan na prvom spratu, koji smo nakon što je oslobođen adaptirali, mikrokreditnoj firmi. Ostali dijelovi zgrade obzirom da je kompletna zgrada nacionalizovana nisu pod kontrolom Vakufa.
- U toku 2004. godine je Vakufu od strane Općine Stari Grad predat na upravljanje poslovni prostor u Gazi Husrev-begovoj palati na uglu ulice Mula Mustafe Bašeskije i Trga Fra Grge Martića. Ovaj prostor smo u dogovoru sa italijanskom firmom TERRANOVA, adaptirali proširujući ga na dio podruma i izdali za robnu kuću. Na adaptaciju je utrošeno 30 % vrijednosti 10-godišnje kirije, a taj iznos je TERRANOVA isplatila Vakufu kao avans za dogovorenu adaptaciju tako da je mjesečna renta za ovaj objekat u narednih 10 godina svedena na 70 % ugovorene kirije.
- U toku 2005 godine sa Općinom Stari Grad realizovali smo dogovor o ustupanju objekta „AEROPLAN“ Vakufu kao izvornom vlasniku, ali uz odgovarajuću mjesečnu nadoknadu prema općini. Vakuf je nakon toga sa korisnikom prostora „Bosnia hoteli i restorani“ potpisao ugovor o reiznajmljivanju objekta čime se postiže kontrola nad objektom i reafirmiše pravni subjektivitet izvornog vlasnika sve do donošenja zakona o restituciji kada će da se ukine kirija koju Vakuf plaća općini.
-Dućane u čaršiji vodimo kao zasebnu profitnu jedinicu, a sačinjavaju je dućani koji Vakufu nisu nacionalizovani (četiri dućana u ulici Mudželiti Veliki) kao i neki nacionalizovani koji se nalaze u ulicama oko Begove džamije, a predati su Vakufu na upraljanje jer su bili napušteni od ranijih zakupaca.
-Profitnim jedinicama smatramo i dva stana u ulici Talirevića koje je Vakuf dobio kao nadoknadu za srušenu kuću pored Kuršumlije medrese kao i jedan stan u ulici Avde Jabučice dobijen kao nadoknadu za izgrađeno vakufsko zemljište, jer navedene stanove takođe izdajemo.
-U ulici Mula Mustafe Bašeskije, preko puta sarajevske katedrale vidi se zgrada koju pokrivaju dva velika i osam malih kubeta.To je zgrada Gazi Husrev-begovog hamama, posljednjeg očuvanog javnog hamama na ovim prostorima koji na žalost još od 1914. godine ne služi svojoj svrsi. Ovaj hamam je sagrađen poslije 1537 godine jer se ne spominje ni u jednoj Gazi Husrev-begovoj vakufnami, ali se zasigurno zna da je postojao prvih godina sedamnaestog stoljeća.
Obzirom da je u toku agresije u periodu od 1992.-1995. godine zbog granatiranja Sarajeva hamam znatno oštećen, odlukom Rijaseta IZ dodijeljen je Bošnjačkom institutu na korišćenje u općedruštvene svrhe sa obavezom da Bošnjački institut svojim sredstvima izvrši temeljitu adaptaciju oštećenog objekta. Na ovaj način je upravljanje objektom prešlo u ingerenciju Bošnjačkog instituta.
Danas je Gazi Husrev-begov hamam nakon dogovorene adaptacije i sa novom namjenom zablistao u punom sjaju, a tom prilikom su ponovno izgrađeni i dućani koji su i ranije postojali oko objekta tako da je građevinski kompletiran u svoju historijsku cjelinu.
-Nova zgrada Gazijinog mekteba, izgrađena poslije Prvog svjetskog rata u ulici Ćemerlina takođe nije pod upravom Vakufa, nego je odlukom Uprave GHvakufa predata FIN-u na korišćenje zbog općedruštvenog značaja ove ustanove.
Begova džamija i prateći objekti
U okviru ovoga kompleksa objekâtâ (džamija, džamijske sofe, turbeta, zgrada mekteba, šadervan, muvekithana, abdesthane, kaburi u haremu, prostor mejtaša ,harem i bašća sa kaburima) obavljaju se poslovi za koje je prema odrednicama iz Vakufname predviđeno da se troše prikupljena sredstva od uvakufljene imovine. Pored obavljanja svakodnevnih vjerskih ibadeta propisana su i druga zaduženja vezana za ovaj kompleks. Prema pomenutim odrednicama propisano je da se uči svaki dan: hatma i tevhid poslije podne namaza pred dušu Gazi Husrev-bega, suretu-l-Mulk pred podne, a pred ikindiju suretun-Nebe’, svakog petka jedan sat pred džumu da petorica hafiza uče Kur’an (devrihan), pred ezan za džumu da se prouči najava džume sa munare (munadi salati džuma), pred početak hutbe u petak da se prouči ta’rifa i jednom godišnje da se organizuje mevlud kao i da se za bajrame i druge vjerske praznike obavljaju uobičajeni, ali i ibadeti koji su u Begovoj džamiji postali tradicija. Takođe je ponovno uspostavljena djelatnost mudževvida, odnosno poduke u pravilnom učenju Kur’ana u prostoriji mekteba.
Pored vjerskih zaduženja, Vakufnamom su propisane i aktivnosti održavanja svih objekata u ovom kompleksu. Vremenom su u ovome kompleksu uspostavljene i djelatnosti kao što su davanje vjerskih usluga i turizam koje donose izvjesne prihode, a ujedno su postale i tradicija u ovoj džamiji. Prihodi se realiziraju i od izdavanja prizemnog dijela zgrade mekteba za knjižaru.Zbog toga se bilans poslovanja i u okviru same Begove džamije i pratećih objekata takođe može prikazati kao suma prihoda i rashoda, ali sa prihodima koji su neznatni u odnosu na ukupne rashode ove poslovne jedinice.
U prateće objekte izvan harema Begove džamije spada sahat kula i javni toalet izgrađen 1529. godine u koji je dovedena voda iz Gazi Husrev-begovog vodovoda i nalaze se u ulici Mudželiti Veliki u sklopu zgrade imareta. Toalet se tradicionalno besplatno koristi, a održavanje se realizuje od prihoda Vakufa.
Zgrada Kuršumlije ili Gazi Husrev-begove medrese, izgrađena i uvakufljena 1537 godine je takođe objekat kojim upravlja Vakuf i vodi se u sklopu pratećih objekata džamije. Objekat je saniran i pripremljen za održavanje raznih tradicionalnih manifestacija i pojedinačnih izložbi koje imaju takav sadržaj da odgovaraju ambijentu. Uprava Vakufa ima pripremljen standardni ugovor za korišćenje objekta, na osnovu kojeg se za izložbe humanitarnog i općedruštvenog značaja plaćaju samo troškovi režija, a ukoliko su izložbe komercijalnog karaktera tada se ugovâra i cijena zakupa.
Mutevelija Gazi Husrev-begovog vakufa
Mustafa Vatrenjak, dipl.ing



