BIOGRAFIJA MUFTIJE MOSTARSKOG Seida ef. Smajkića
BIOGRAFIJA MUFTIJE MOSTARSKOG Seida ef. Smajkića
Seid ef. Smajkić je rođen u Podveležu kod Mostara 09. 02. 1947. godine.
Osnovnu školu završio je u Podveležu, osmorazrednu Gazi Husrev-begovu medresu u Sarajevu 1965. godine., a Fakultet šeriatskog prava i arapskog jezika u Bagdadu 1971. godine.
Od 1971. do 1979. bio je na dužnosti glavnog imama, te predsjednika Odbora IZ-e Mostar. Treba napomenuti da je od 1975. do 1979. godine, smrću tadašnjeg muftije Zafer ef. Bešlića, vršio i dužnost hercegovačkog muftije.
Od 1. januara do 31. decembra 1979. godine, bio je imam za Sjevernu Ameriku, sa sjedištem u Torontu.
Od 1. januara 1980. godine do danas, nalazi se na dužnosti muftije mostarskog.
Govori arapski jezik i služi se engleskim jezikom.
U burnim vremenima 80. godina prošlog vijeka, biran je u najviša tijela IZ-e; starješinstvo, Vrhovni sabor, Glavni odbor Ilmijje i dr. U jednom mandatu bio je i predsjednik Udruženja islam. vjer. službenika – Ilmijje, a u prelaznom roku, nakon smjene dr-a Smajlovića, i v.d. predsjednika Starješinstva.
Preveo je sa arapskog na bosanski jezik knjige:
- Filozofija islama od Mahmud Ebu el – Feid el – Menufi,
- Islam i prirodne potrebe čovjeka ( rasprava o islamskoj ishrani, odijevanju i stanovanju) od autora dr. Vedžih Zejn ul Abidin,
- U okviru Rijasetovog projketa prijevoda Fikh Es –Sunneh Sejida Es-Sabika, preveo poglavlje Talak,
- Islamsko pravo (svevremena i sveprostorna aktuelnost islamskog prava) od dr. Jusufa Kardawi-a,
- Halal i haram u islamu od dr. Jusufa Kardawi-a, koautor prijevoda zajedno sa Džemaludinom Latićem.
Sarađivao je u islamskim listovima i časopisima: Islamska misao, Glasnik, Takvim i Preporod.
Izbijanjem agresije na našu zemlju BiH, značajna je uloga muftije Smajkića u odbrani ovih prostora i stvaranju pretpostavki za očuvanje Bošnjaka i njihovog identiteta.
Muftija je maksimalno radio i uspio da se u okrilju Muftijstva stvori bošnjačka jezgra koja će vojno, politički i moralno odgovoriti stravičnim izazovima, planovima i aktivnostima istrebljenja Bošnjaka sa ovih prostora.
Time se distancirao od regionalnog političkog vođstva, na koje je pala ljaga nevjerstva i izdaje vlastitog naroda. Da nije tako bilo, ko zna kakva bi bila sudbina ovih prostora. Mnogi ulogu muftijinu, u tom trenutku, smatraju historijskom.
Nakon prestanka ratnih dejstava, a svjestan koliko je na ovim prostorima ugrožena vjera, maksimalno se založio da se u Mostaru otvori Karađoz-begova medresa, kao svjetionik znanja, koji će obasjati svaki kutak Muftijstva i šireg područja BiH.
Njegova je zasluga i za otvaranje Katedre islamske pedagoške akademije u Mostaru, na mostarskom univerzitetu.
Sve što je islamsko, pa bilo to škola, džamija, radio, kulturna i humanitarna društva, muftija je nesebično gradio mišlju i stavom, a potom akcijom, koja je, uz Božju pomoć, svaki put urodila plodom.
