Polazeći od kur´anskih zapovijedi Svi se čvrsto Allahova užeta držite i nikako se ne razjedinjujte (Ali-Imran, 103. ajet) i O vjernici, budite Strpljivi i izdržljivi, na granicama bdijte i Allaha se bojte, da biste postigli ono šio želite (Ali-Imran, 200. ajet) te hadisa Allahova Poslanika "Ostavio sam vam dvije stvari, ukoliko ih se budete pridržavali, nećete nikada zalutati: Allahovu Knjigu i moj Sunnet", Sabor Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini na zasjedanju održanom, 25. redžeba 1418.h.g. odnosno 26.11.1997. godine u Sarajevu usvojio je:

USTAV

Islamske zajednice

u Bosni i Hercegovini

I. KARAKTER I NAČELA ISLAMSKE ZAJEDNICE

Član 1.

Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini je jedna i je­dinstvena zajednica muslimana u Bosni i Hercegovini, Bošnjaka izvan domovine i drugih muslimana koji je prihvataju kao svoju.

Mešihat Islamske zajednice Sandžaka, Mešihat Islams­ke zajednice u Hrvatskoj i Mešihat Islamske zajednice u Sloveniji, sastavni su dio Islamske zajednice u Bosni i Her­cegovini.

Član 2.

Autonomija Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini utemeljena je na vjerskopravnim institucijama bosanskih muslimana iz vremena osmanske uprave u Bosni.

Član 3.

Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini neodvojivi je dio ummeta.

Član 4.

Ustrojstvo organa i ustanova Islamske zajednice u Bos­ni i Hercegovini i njene djelatnosti temelje se na Kur´ani-kerimu i sunnetu Muhammeda alejhi-s-selam, islamskoj tradiciji Bošnjaka i zahtjevima vremena.

Član 5.

Prava i obaveze pripadnici Islamske zajednice ostvaru­ju u džematu, organima i ustanovama Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.

Član 6.

Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini je samostalna u uređivanju svojih djelatnosti i u upravljanju svojom imovinom.

Član 7.

Cilj Islamske zajednice je da svi njeni pripadnici žive u skladu sa islamskim normama.

Cilj Islamske zajednice ostvaruje se promicanjem do­bra i odvraćanjem od zla.

Član 8.

Islamska zajednica čuva vjerodostojnost islamskih nor­mi i osigurava njihovo tumačenje i primjenu.

U tumačenju i izvršavanju ibadetskih islamskih dužnosti u Islamskoj zajednici primjenjuje se hanefijski mezheb.

Član 9.

Islamska zajednica se brine o islamskom odgoju i obrazovanju svojih pripadnika i zalaže za očuvanje vri­jednosti braka i porodičnog života.

Član 10.

Islamska zajednica se stara o vjerskim pravima musli­mana.

Član 11.

Islamska zajednica, u skladu sa svojim mogućnostima, osigurava svojim pripadnicima uvjete za izvršavanje is­lamskih dužnosti.

Član 12.

Islamska zajednica organizira i pomaže aktivnosti koji­ma se poboljšavaju društveni i materijalni uvjeti života muslimana.

Član 13.

Islamska zajednica organizira djelatnosti kojima stječe, štiti i uvećava imovinu Islamske zajednice.

Član 14.

Islamska zajednica uspostavlja i održava saradnju sa is­lamskim zajednicama, ustanovama i organizacijama u svi­jetu.

Član 15.

Islamska zajednica sarađuje sa drugim vjerskim zajed­nicama i organizacijama u aktivnostima kojima se dopri­nosi miru, pravdi i dobru među ljudima.

Član 16.

Djelatnosti u Islamskoj zajednici podliježu načelima zakonitosti, javnosti i odgovornosti, a rukovodne dužnosti podliježu načelima izbornosti i ograničenog trajanja.

Član 17.

Dužnosti u Islamskoj zajednici mogu se povjeravati osobama koje imaju odgovarajuće stručno znanje i koje su svojim islamskim ponašanjem stekle ugled u džematu u kojem žive i u sredini u kojoj djeluju.

II. OPĆE ODREDBE

Član 18.

Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini ima svojstvo pravnog lica.

Član 19.

Sabor Islamske zajednice utvrđuje koje organizacione jedinice, organi i ustanove Islamske zajednice imaju svojstvo pravnog lica.

Član 20.

Sjedište Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini je u Sarajevu.

Član 21.

Islamska zajednica ima svoj bajrak i znak.

Član 22.

Bajrak Islamske zajednice je zelene boje sa bijelim polumjesecom i bijelom petokrakom zvijezdom u sredini ot­vorenog dijela polumjeseca, okrenutog suprotno od koplja.

Dužina bajraka je dva puta veća od njegove širine.

Član 23.

Znak Islamske zajednice čine polumjesec, otvoren na desnu stranu, i petokraka zvijezda u sredini polumjeseca, u čijim otvorenim poljima je arapskim pismom ispisana deset puta riječ Allah.

Član 24.

Organi i ustanove Islamske zajednice imaju pečat ok­ruglog oblika sa znakom Islamske zajednice.

Član 25.

Službeni jezik u Islamskoj zajednici je bosanski jezik.

Član 26.

Službeni kalendari u Islamskoj zajednici su hidžretski kalendar i gregorijanski kalendar.

Hidžretski kalendar utvrđuje Rijaset Islamske zajednice i objavljuje u Takvimu.

III. OBAVEZE I PRAVA PRIPADNIKA

ISLAMSKE ZAJEDNICE

Član 27.

Pripadnik Islamske zajednice ima obaveze i prava.

Obaveze pripadnika Islamske zajednice su:

- da se pridržava islamskih normi, da štiti islamske vri­jednosti i čuva islamske običaje,

- da poznaje i primjenjuje propise Islamske zajednice,

- da daje redovne doprinose i druge priloge za potrebe Islamske zajednice,

- da čuva ugled i jedinstvo Islamske zajednice. Prava pripadnika Islamske zajednice su:

-   da  slobodno  izražava  svoju  pripadnost islamu  i izvršava islamske dužnosti,

- da se islamski odgaja i obrazuje,

-  da koristi ustanove Islamske zajednice u izvršavanju islamskih dužnosti,

- da sudjeluje u zajedničkim aktivnostima u džematu,

-  da bira organe Islamske zajednice i da bude biran u organe Islamske zajednice,

- da bude obaviješten o radu organa i ustanova Islams­ke zajednice,

- da se obraća organima Islamske zajednice radi zaštite svojih vjerskih prava,

-  da u okvirima odgovarajućih propisa koristi imovinu Islamske zajednice.

IV. IMOVINA ISLAMSKE ZAJEDNICE

Član 28.

Imovinu Islamske zajednice čine vakufska dobra i druge stvari, prava i novčana sredstva.

Član 29.

Imovina služi Islamskoj zajednici za djelatnosti kojima se postiže cilj Islamske zajednice i ne može se koristiti za druge svrhe.

Član 30.

Imovina Islamske zajednice stječe se od:

- vakufskih dobara i druge pokretne i nepokretne imo­vine Islamske zajednice,

- redovnih doprinosa,

- zekata, sadakatu-l-fitra i kurbana,

-  prihoda organizacija i ustanova Islamske zajednice koje ostvaruju dobit,

- fondova,

- poklona, vasijjeta i drugih prihoda i priloga.

Član 31.

Svako fizičko i pravno lice može u duhu šerijatskih propisa osnovati vakuf.

Vakufska dobra su po svojoj naravi neotuđiva.

Rijaset Islamske zajednice može donijeti odluku da se vakufsko dobro zamijeni za dobro drugog lica ukoliko pu­tem svoje komisije pouzdano utvrdi da je ovakva zamjena nesumnjivo u interesu vakufa. Ovakva odluka će biti va­ljana ako za nju na sjednici Rijaseta Islamske zajednice glasa najmanje dvije trećine prisutnih članova.

Član 32.

Vakufskom imovinom upravlja Vakufska direkcija.

Pravila o organizaciji i radu Vakufske direkcije donosi Sabor Islamske zajednice.

U upravljanju vakufskom imovinom obavezno se primjenjuju odredbe vakufname i vasijjeta.

Član 33.

Zekat, sadakatu-l-fitr i kurbani čine fond "Bejtu-l-mal".

Upravljanje fondom "Bejtu-l-mal" propisuje se poseb­nim aktom, koji donosi Sabor Islamske zajednice.

V. USTROJSTVO ISLAMSKE ZAJEDNICE

DŽEMAT

Član 34.

Džemat je osnovna organizaciona jedinica Islamske zajednice.

Džemat u pravilu sačinjava skupina od najmanje 100 muslimanskih domaćinstava, koja žive na jednom po­dručju i koja su međusobno povezana u izvršavanju zajed­ničkih islamskih dužnosti.

Odluku o formiranju džemata donosi Rijaset Islamske zajednice na prijedlog muftije.

Član 35.

Organi džemata su skupština džemata i džematski od­bor.

Član 36.

Skupštinu džemata sačinjavaju svi muslimani i musli­manke iz tog džemata koji su navršili osamnaest godina života.

Skupština džemata bira: džematski odbor, predsjedni­ka džematskog odbora, zastupnike džemata u skupštinu medžlisa i delegate džemata za izborno tijelo koje bira sa­bornike Islamske zajednice, te donosi važnije odluke koje se tiču organizacije džemata i vjerskog života u džematu.

Član 37.

Džematski odbor ima pet članova u džematima koji imaju do dvije stotine domaćinstava i sedam članova u džematima sa više od dvije stotine domaćinstava.

Imam je član džematskog odbora po položaju.

Imam se brine o vjerskom životu u džematu, vodi matične knjige džemata i predstavlja džemat u stvarima vjere.

Član 38.

Džematski odbor osigurava uvjete za vjerski život u džematu.

Predsjednik džematskog odbora predstavlja džemat u administrativnim i imovinskim poslovima i predsjedava skupštinom džemata.

MEDŽLIS

Član 39.

Medžlis je viša organizaciona jedinica Islamske zajed­nice koja u pravilu obuhvata najmanje sedam džemata koji čine povezanu cjelinu.

Odluku o osnivanju novog rnedžlisa ili pripajanju post­ojećeg medžlisa drugom medžlisu donosi Sabor Islamske zajednice na prijedlog Rijaseta Islamske zajednice.

Organi medžlisa su skupština medžlisa i izvršni odbor medžlisa.

Skupštinu medžlisa čine izabrani zastupnici džemata.

Džemati koji imaju do dvije stotine domaćinstava u skupštinu medžlisa biraju tri zastupnika, a džemati sa više od dvije stotine domaćinstava biraju pet zastupnika.

Skupština medžlisa:

-    bira članove   i   predsjednika   izvršnog   odbora medžlisa,

- daje opće smjernice za rad izvršnog odbora medžlisa,

-   usvaja  godišnji  izvještaj  o  radu  izvršnog  odbora medžlisa,

- daje saglasnost na budžet i završni račun medžlisa.

Član 40.

Izvršni odbor medžlisa je izvršni organ Islamske za­jednice na području medžlisa.

Broj članova izvršnog odbora medžlisa određuje se pre­ma broju pripadnika Islamske zajednice na području medžlisa i ne može biti manji od pet niti veći od petnaest.

Glavni imam medžlisa je član izvršnog odbora medžlisa po položaju.

Izvršni odbor medžlisa:

-  izvršava  odluke i provodi uputstva viših organa Is­lamske zajednice,

-  stara se o uvjetima i potrebama vjerskog života na području medžlisa,

- nadzire rad džematskih odbora i daje im uputstva za rad,

- brine se o imovini Islamske zajednice,

-  daje prijedloge za postavljanje i razrješenje imama, hatiba i muallima.

- podnosi izvještaj o radu.

Predsjednik izvršnog odbora medžlisa predsjedava skupštinom medžlisa, rukovodi radom izvršnog odbora medžlisa i predstavlja medžlis u administrativnim i imo­vinskim poslovima.

Član 41.

Kad Rijaset Islamske zajednice utvrdi da izvršni odbor medžlisa ne obavlja svoje djelatnosti u skladu sa Ustavom i drugim propisima Islamske zajednice, donijet će odluku o njegovom raspuštanju i naložiti skupštini medžlisa da iza­bere novi izvršni odbor medžlisa u roku od 30 dana.

Do izbora novog izvršnog odbora medžlisa poslove će obavljati povjereništvo od tri člana koje imenuje Rijaset Islamske zajednice.

Član 42.

Glavni imam se brine o vjerskom životu na području medžlisa i odgovoran je za rad imama, hatiba i muallima.

Glavni imam predstavlja medžlis u stvarima vjere.

Glavnog imama postavlja, premješta i razrješava dužnosti reisu-l-ulema na prijedlog muftije.

MUFTIJA

Član 43.

Muftija je glavni vjerski organ na području muftiluka.

Član 44.

Sjedište muftije i područje muftiluka određuje Sabor Is­lamske zajednice.

Član 45.

Muftiju postavlja, premješta i razrješava dužnosti Sa­bor Islamske zajednice na prijedlog reisu-l-uleme.

Za muftiju može biti imenovan alim koji je svojim poznavanjem islamskog učenja i svojim ponašanjem ste­kao ugled među pripadnicima Islamske zajednice, koji posjeduje visoko islamsko obrazovanje i najmanje 5 godi­na rada u Islamskoj zajednici.

Muftija predstavlja Islamsku zajednicu u stvarima vjere na području muftiluka, te:

- tumači islamske norme i izdaje fetve,

- nadzire rad imama, hatiba, muallima i muderrisa,

- stara se o zaštiti vjerskih prava muslimana,

- brine se o uvjetima za izvršavanje islamskih dužnosti,

-  stara se o izvršavanju odluka i uputa viših organa Is­lamske zajednice,

- predlaže postavljenje, razrješenje i premještaj glavnog imama.

Član 46.

Sabor Islamske zajednice svake četiri godine potvrđuje postavljenje muftije, na prijedlog reisu-l-uleme.

Član 47.

Muftija ima ured.

Muftiji u radu pomaže Savjet koji čine svi glavni ima­mi i direktor medrese sa područja muftiluka.

Član 48.

Muftija polaže zakletvu pred reisu-l-ulemom i u radu je odgovoran reisu-l-ulemi.

RIJASET ISLAMSKE ZAJEDNICE

Član 49.

Rijaset Islamske zajednice je najviši vjerski i adminis­trativni organ u Islamskoj zajednici.

Na čelu Rijaseta je reisu-l-ulema.

Pored reisu-l-uleme Rijaset ima još 14 članova.

Članovi Rijaseta po položaju su: zamjenik reisu-l-uleme, generalni sekretar Rijaseta, predsjednici mešihata Islamske zajednice i direktor Vakufske direkcije.

Ostale članove Rijaseta bira Sabor Islamske zajednice i to: četiri člana iz reda muftija, dva člana iz reda dekana i direktora islamskih obrazovnih ustanova i dva člana iz reda istaknutih pripadnika Islamske zajednice, koji nisu zaposleni u Islamskoj zajednici.

Član 50.

Mandat članova Rijaseta traje 4 godine.

Član 51.

Područja djelatnosti Rijaseta Islamske zajednice su:

- organizacija vjerskog života,

- mearifski poslovi,

- izgradnja i održavanje objekata Islamske zajednice,

-  organizacija i rad organa i ustanova Islamske zajed­nice u dijaspori,

- saradnja sa islamskim organizacijama i ustanovama u svijetu,

- administrativno-pravni, i

- privredno-finansijski poslovi.

Član 52.

Rijaset Islamske zajednice:

-         brine se o cjelokupnom vjerskom životu i o utemelje-nosti svih djelatnosti u Islamskoj zajednici na načelima Šerijata,

-  vrši nadzor nad radom izvršnih organa i ustanova u Islamskoj zajednici,

-   postavlja,  premješta  i  razrješava  dužnosti glavne imame, imame, hatibe i muallime,

- postavlja i razrješava dekane i direktore islamskih ob­razovnih ustanova,

- odobrava nastavne planove i programe islamskih ob­razovnih ustanova te programe i udžbenike za vjeronauku,

- osigurava zaštitu vjerskih prava muslimana,

-  donosi propise o nošnji i obilježjima vjerskih pred­stavnika Islamske zajednice,

-  nadzire prikupljanje zekata i sadakatu-l-fitra i uprav­lja fondom "Bejtu-l-mal",

- odobrava osnivanje vakufa za vjerske namjene,

- donosi odluke o zamjeni vakufske imovine,

-  uspostavlja i održava neposredne veze sa islamskim zajednicama,

-  izdaje rješenja o upisu u registar islamskih odgojno obrazovnih ustanova,

-   potvrđuje   izbor  nastavnika   od   nastavno-naučnih vijeća Fakulteta islamskih nauka i pedagoških akademija,

- uspostavlja veze sa drugim vjerskim zajednicama.

Član 53.

Rijaset Islamske zajednice može imati stalne i povre­mene komisije.

Član 54.

Rijaset Islamske zajednice podnosi izvještaj o radu Sa­boru Islamske zajednice.

REISU-L-ULEMA

Član 55.

Reisu-l-ulema je poglavar i vrhovni muftija Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.

Reisu-l-ulema predstavlja jedinstvo dina i ummeta u Islamskoj zajednici.

Reisu-l-ulema predstavlja Islamsku zajednicu u zemlji i inozemstvu.

Reisu-l-ulemi pomaže u radu i zamjenjuje ga u njego­voj odsutnosti zamjenik reisu-l-uleme.

Član 56.

Za reisu-l-ulemu i zamjenika reisu-l-uleme mogu biti kandidirani istaknuti alimi koji su obavljali dužnosti u Is­lamskoj zajednici najmanje 10 godina i koji su svojim poz­navanjem islamskog učenja i svojim ponašanjem stekli opći ugled i povjerenje pripadnika Islamske zajednice.

Kandidati za reisu-l-ulernu i zamjenika reisu-l-uleme ne mogu biti mlađi od 40 godina.

Sabor Islamske zajednice utvrđuje kandidaturu i pred­laže trojicu kandidata za reisu-l-ulemu i trojicu kandidata za zamjenika reisu-l-uleme.

Član 57.

Reisu-1-ulemu i zamjenika reisu-l-uleme bira tijelo koje sačinjavaju: sabornici Islamske zajednice, članovi Rijaseta Islamske zajednice, muftije, predsjednici mešihata Islamske zajednice, dekani i direktori islamskih ustanova, glavni imami i predsjednici izvršnih odbora medžlisa.

Član 58.

Izbor reisu-l-uleme i zamjenika reisu-l-uleme vrši se tajnim glasanjem u skladu sa pravilnikom koji donosi Sa­bor Islamske zajednice.

Reisu-l-ulema i zamjenik reisu-l-uleme se biraju na pe­riod od sedam godina s mogućnošću još jednog izbora.

Nakon izbora reisu-l-uleme i zamjenika reisu-l-uleme, sve do uspostave hilafeta. Sabor Islamske zajednice ime­nuje Odbor za predaju menšure reisu-l-ulemi.

Po preuzimanju menšure reisu-l-ulema polaže zakletvu u Gazi Husrev-begovoj džamiji u Sarajevu.

Zakletvu polaže i zamjenik reisu-l-uleme.

Član 59.

Reisu-l-ulerna izdaje murasele muftijama, profesorima vjerskih nauka i hatibima.

Reisu-l-ulema daje prijedlog Saboru Islamske zajednice za imenovanje i razrješenje generalnog sekretara Rijaseta Islamske zajednice i direktora Vakufske direkcije.

Reisu-l-ulema zaustavlja od izvršenja svaku odluku or­gana Islamske zajednice za koju ocijeni da je u suprotnosti sa islamskim normama, rješenjem kojim nalaže njeno poništenje ili usklađivanje sa islamskim normama.

Član 60.

Reisu-l-ulemi pomaže u radu Savjet reisu-l-uleme koji sačinjavaju zamjenik reisu-l-uleme, dekan Fakulteta is­lamskih nauka i muftije.

Član 61.

Reisu-l-ulema je odgovoran za svoj rad Saboru Islams­ke zajednice.

SABOR ISLAMSKE ZAJEDNICE

Član 62.

Sabor Islamske zajednice je najviši predstavnički i za­konodavni organ Islamske zajednice. Sabor Islamske zajednice:

- donosi Ustav i druge propise kojima se uređuje orga­nizacija i djelovanje organa i ustanova Islamske zajednice,

-   donosi propise o upotrebi bajraka i znaka Islamske zajednice,

-  daje smjernice za rad organa i ustanova i za uprav­ljanje imovinom Islamske zajednice,

-  donosi budžet i usvaja završni račun Rijaseta Islams­ke zajednice,

-  osniva ustanove i fondove i odobrava osnivanje preduzeća i udruženja u Islamskoj zajednici,

- imenuje, premješta i razrješava dužnosti muftije,

- bira članove Rijaseta Islamske zajednice,

-  imenuje i razrješava dužnosti generalnog sekretara Rijaseta i potvrđuje izbor i razrješenje direktora Vakufske direkcije,

- imenuje članove Ustavnog suda Islamske zajednice.

Član 63.

Sabor Islamske zajednice ima 83 sabornika, koji se bi­raju u izbornim okruzima. Izborni okruzi biraju:

Sarajevo                               13 sabornika,

Tuzla                                     10 sabornika,

Bihać                                     7 sabornika,

Banja Luka                            7 sabornika,

Goražde                                7 sabornika,

Mostar                                  7 sabornika,

Travnik                                 7 sabornika,

Zenica                                   7 sabornika,

Novi Pazar                            5 sabornika,

Zagreb                                  5 sabornika,

Ljubljana                                3 sabornika,

Keln, Zapadna Evropa          3 sabornika,

Čikago, Sjeverna Amerika    1 sabornik,

Sidney, Australija                  1 sabornik.

Izbor sabornika vrši posebno tijelo koje sačinjavaju po dvojica delegata svakog džemata u izbornom okrugu.

Delegate džemata u izborno tijelo bira skupština džemata.

Pri izboru sabornika obavezno je poštivanje teritori­jalne zastupljenosti tako da se na određeni broj muslima­na bira jedan sabornik.

Sve sabornike iz jednog izbornog okruga, u skladu sa prethodnim članom, izborno tijelo bira na jednom mjestu.

Izborno tijelo u jednom izbornom okrugu ne može imati manje od pedeset članova.

Član 64.

Sabor Islamske zajednice ima predsjednika, dva pot­predsjednika i sekretara.

Predsjednika, potpredsjednika i sekretara Sabora Is­lamske zajednice biraju sabornici na konstituirajućoj sjed­nici Sabora Islamske zajednice.

Sabor Islamske zajednice može imati stalne i povre­mene komisije.

Predsjednik Sabora Islamske zajednice saziva sjednice Sabora najmanje dva puta godišnje.

Predsjednik Sabora je dužan sazvati sjednicu Sabora Is­lamske zajednice ako to od njega zatraži najmanje jedna četvrtina sabornika, ili Rijaset Islamske zajednice, ili reisu-l-ulema.

USTAVNI SUD ISLAMSKE ZAJEDNICE

Član 65.

Ustavni sud Islamske zajednice je najviše tijela za kon­trolu ustavnosti u radu organa i ustanova Islamske zajed­nice.

Ustavni sud broji pet članova koje imenuje Sabor Is­lamske zajednice na prijedlog Rijaseta Islamske zajednice.

Članovi Ustavnog suda imenuju se iz reda istaknutih poznavalaca vjerskih i društveno-pravnih nauka koji uživaju ugled u Islamskoj zajednici.

Mandat članova Ustavnog suda traje šest godina i za to vrijeme oni ne mogu biti članovi predstavničkih djela ni izvršnih organa Islamske zajednice.

Član 66.

Ustavni sud Islamske zajednice:

- ocjenjuje ustavnost normativnih akata i djelatnosti or­gana i ustanova Islamske zajednice;

-  donosi odluke kojima utvrđuje povrede ustavnosti i nalaže njihovo otklanjanje;

-  rješava sukobe nadležnosti u radu organa i ustanova Islamske zajednice.

Član 67.

Odluke Ustavnog suda Islamske zajednice obavezujuće su za sve organe i ustanove Islamske zajednice.

Za izvršenje odluka Ustavnog suda Islamske zajednice odgovoran je Rijaset Islamske zajednice.

Član 68.

Radom Ustavnog suda Islamske zajednice rukovodi predsjednik Ustavnog suda Islamske zajednice koga biraju članovi Ustavnog suda Islamske zajednice na prvoj sjedni­ci koju saziva predsjednik Sabora Islamske zajednice.

Rad i organizacija Ustavnog suda Islamske zajednice uređuju se aktom koji donosi Sabor Islamske zajednice na prijedlog Ustavnog suda Islamske zajednice.

VI. USTANOVE ISLAMSKE ZAJEDNICE

Član 69.

Odgojno-obrazovne, humanitamo-socijalne i privredno-finansijske djelatnosti u Islamskoj zajednici obavljaju se u ustanovama Islamske zajednice.

Član 70.

Rukovodne dužnosti u ustanovama Islamske zajednice povjeravaju se osobama koje uživaju ugled u svom džematu i ustanovi u kojoj rade, koje posjeduju odgovara­juće stručno znanje i koje imaju organizacione sposobnos­ti.

Član 71.

U okviru Islamske zajednice organiziraju se tarikatski redovi u skladu sa Šerijatom i pravilima tarikata.

Član 72.

U okvirima Islamske zajednice mogu se osnivati udruženja.

Rad udruženja uređuje se Statutom.

Statut donosi skupština udruženja, a potvrđuje ga Sa­bor Islamske zajednice.

VII. IZBORNI SISTEM

Član 73.

Aktivno biračko pravo u Islamskoj zajednici ima svaki pripadnik džemata koji je navršio osamnaest godina života.

Pasivno biračko pravo u Islamskoj zajednici ima svaki pripadnik džemata koji je navršio osamnaest godina i koji izvršava svoje obaveze u džematu.

Član 74.

Izbori u Islamskoj zajednici vrše se tajnim glasanjem između više kandidata.

Komisija za izbore dužna je odbiti kandidaturu lica za koje se utvrdi da ne ispunjava uvjete za izbor u organe Is­lamske zajednice.

Jedna osoba ne može istovremeno obavljati dužnost u najvišim predstavničkim i izvršnim organima Islamske za­jednice.

U predstavničkim organima Islamske zajednice ne može biti više od jedne trećine zaposlenih u Islamskoj za­jednici.

Član 75.

Mandat članova svih kolegijalnih organa u Islamskoj zajednici traje četiri godine.

Izabrani organi Islamske zajednice obavljaju svoju dužnost i poslije isteka mandata, sve do izbora, odnosno, konstituiranja novih organa.

Mandat organa Islamske zajednice koji je istekao u rat­nim uvjetima produžava se do prestanka rata.

Član 76.

Nosioci dužnosti u predstavničkim i izvršnim organi­ma Islamske zajednice imaju pravo na podnošenje ostav­ke.

Nosilac dužnosti u organima Islamske zajednice opozi­va se ili razrješava dužnosti kada se utvrdi:

- da su njegovo ponašanje i rad u suprotnosti sa islams­kim normama,

-  da radi suprotno propisima i odlukama organa Is­lamske zajednice,

- da ne izvršava osnovne obaveze na mjestu za koje je izabran, odnosno imenovan,

- da je svoj položaj zloupotrijebio,

- da je nesposoban da obavlja svoju dužnost.

VIII. RAD ORGANA I USTANOVA ISLAMS­KE ZAJEDNICE U RATNIM UVJETIMA

Član 77.

U ratnim uvjetima svi organi i ustanove Islamske za­jednice dužni su nastaviti svoj rad prilagođavajući se rat­nim uvjetima.

Za organizaciju i odvijanje rada organa i ustanova Is­lamske zajednice u ratnim uvjetima odgovorni su preds­jednici organa i direktori ustanova.

Član 78.

U slučaju onemogućenosti funkcioniranja Sabora i Rijaseta Islamske zajednice prava i obaveze Sabora i Rijaseta Islamske zajednice prenose se na posebno tijelo,  koje sačinjavaju:

reisu-l-ulema,

predsjednik Sabora Islamske zajednice,

zamjenik reisu-l-uleme,

generalni sekretar Rijaseta Islamske zajednice, i

muftije koji mogu sudjelovati u radu tijela.

IX. DONOŠENJE I PROMJENA USTAVA

Član 79.

Donošenje i promjenu Ustava vrši Sabor Islamske za­jednice po postupku propisanom ovim Ustavom.

Za donošenje i promjenu Ustava neophodno je prisust­vo najmanje dvije trećine sabornika.

Odluka o donošenju ili promjeni Ustava je valjana ako je za nju glasalo najmanje dvije trećine prisutnih saborni­ka.

Ustav Islamske zajednice može se mijenjati u cijelosti ili Ustavnim amandmanima.

Prijedlog za promjenu Ustava može podnijeti najmanje trećina članova Sabora Islamske zajednice ili Rijaset Is­lamske zajednice.

O prijedlogu za promjenu Ustava odlučuje Sabor Is­lamske zajednice.

Nacrt akta o promjeni Ustava utvrđuje Ustavna komisija, koju imenuje Sabor Islamske zajednice, koja ima predsjednika i osam Članova.

Nacrt akta o promjeni Ustava se stavlja na javnu ras­pravu, koja ne može trajati kraće od 30 dana, nakon koje Ustavna komisija utvrđuje prijedlog akta o promjeni Usta­va i dostavlja ga Saboru Islamske zajednice.

Usvojenu promjenu Ustava Sabor Islamske zajednice proglašava svojom odlukom.

Ako promjena Ustava ne bude usvojena o tome se ne može ponovo odlučivati prije isteka jedne godine od dana kada je prijedlog odbijen.

X. PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Član 80.

Mešihat Islamske zajednice u Sandžaku, Mešihat Is­lamske zajednice u Hrvatskoj i Mešihat Islamske zajed­nice u Sloveniji uređuju organizaciju vjerskog života na svom području svojim aktima u skladu sa ovim Ustavom.

Član 81.

Islamska zajednica može sklapati ugovore kojima se određuje pravni okvir odnosa Islamske zajednice i države. Prijedlog ugovora, koji ispred Islamske zajednice potpisuje Reisu-l-ulema, odobrava Sabor Islamske zajednice.

Član 82.

Viši organi Islamske zajednice mogu ukinuti pojedi­načne odluke nižih organa ukoliko one nisu u skladu sa propisima Islamske zajednice.

Član 83.

Sva normativna akta Islamske zajednice moraju se usk­laditi sa odredbama ovog Ustava u roku od šest mjeseci nakon njegovog proglašenja.

Član 84.

Po proglašenju Ustava, a najdalje u roku od 60 dana, raspisat će se izbori za predstavnička tijela i organe Islamske zajednice. Izbori će se provesti prema načelima iz­bornog postupka sadržanog u ovom Ustavu.

Izbori, imenovanje i konstituiranje svih tijela i organa Islamske zajednice, propisanih ovim Ustavom, obavit će se u roku od 6 mjeseci od dana raspisivanja izbora.

Član 85.

Konstituiranjem organa izabranih i imenovanih u skladu sa ovim Ustavom, prestaje mandat dosadašnjim or­ganima.

Član 86.

Sabor Islamske zajednice daje autentično tumačenje odredaba ovog Ustava.

Član 87.

Ovaj Ustav stupa na snagu danom proglašenja, a objav­it će se u Glasniku Islamske zajednice.

Predsjednik Sabora.

Islamske zajednice

Mr. Hilmo Neimarlija